Mona Liza - od zanosnog osmeha do pljačke

Portret mlade firentinske dame pod imenom Liza del Đokonda još uvek budi pažnju ljubitelja umetnosti, iako je nastao pre nešto više od pet vekova.

Život

Izvor: B92

Sreda, 18.01.2023.

08:00

Mona Liza - od zanosnog osmeha do pljačke
Foto: EPA-EFE/Fernando Alvarado

U nastavku otkrijte činjenice koje niste znali o ovom intrigantnom umetničkom delu.

Đokonda - poreklo naziva čuvenog portreta

Veruje se da je na čuvenom portretu renesansnog slikara Leonarda da Vinčija oslikan lik Lize del Đokonde, supruge Frančeska Bartolomea del Đokonde. Frančesko Bartolomeo bio je poznati firentinski trgovac i član dobrostojeće porodice koja se bavila trgovinom tokom XV veka. O porodici del Đokonda istorija nam ne pruža temeljene podatke, ali se smatra da je Frančesko Bartolomeo naručio izradu portreta svoje supruge koji je planirao da joj pokloni.

Portret nosi naziv Mona Liza i na njemu se nalazi Liza del Đokonda, a samo ime portreta je izvedeno od italjinaskih reči “ma dona Lisa” što u prevodu znači “moja žena Liza”.

Osmeh Mona Lize

Zagonetni osmeh Mona Lize je uzrok nastanka velikog broja teorija i analiza, od kojih su mnoge imale cilj da objasne ovaj interesantni fenomen. Eksperti i istoričari umetnosti već godinama pokušavaju da odgonetnu uzrok ovog osmeha i njegov karakter.

Na univerzitetu Harvard 2000. godine grupa naučnika je ponudila neorološko objašnjenje porekla ovog enigmatičnog osmeha. Naime , osmeh se zaista menja ukoliko portret posmatrate sa različitih strana, zahvaljujući da Vinčijevom savršenom razumevanju koje je gajio za perspektivu i senke.

Ukoliko sliku posmatrate dok stojite tačno ispred nje i pažnja vam je usmerena na njene oči a usta posmatrate periferno upravo zbog igre senki učiniće vam se da je osmeh širi. Međutim, ukoliko se fokusirate na usne Mona Lize, stiče se utisak da se osmeh smanjio. Upravo ova činjenica delo čini misterioznim i kod posmatrača stvara utisak da je Mona Lizina facijalna ekspresija uvek drugačija.

Ljubitelji umetnosti, kao i stručnjaci često otvaraju i pitanje same prirode izraza lice ove mlade firentinske dame. Da li je Mona Liza tužna ili srećna? Odgovor na ovo pitanje je svakako u oku posmatrača, ali delo bezkompromisno odiše misterizonom atmosferom i svaki njegov segment je apsolutni svedok izuzetne senzibilnosti koju je posedovao Leonardo da Vinči.

Struktura i tajne portreta Mona Liza

Foto: EPA-EFE/Fernando Alvarado
Jedno od glavnih zapažanja do kog su istoričari umetnosti došli prilikom posmatranja i analiziranja portreta Mona Lize je svakako postojanje piramidalne strukture po kojoj su elementi na slici poređani. U centralnom delu nalazi se mlada žena sa misterioznim osmehom, ali i ostatak njenog lica navodi na razmišljanje. Dugo se verovalo da je umetnik firentinsku damu predstavio bez obrva i trepavica, ali su istraživanja dokazala da je ova okolnost, koja je delovala logično u prvom trenutku, zapravo samo sticaj okolnosti. Naime, u predelu iznad očiju došlo je do oštećenja boje i upravo ovo je razlog zbog kog mnogima deluje da Mona Liza nema obrve i trepavice.

Oči Mona Lize su takođe dugo predstavljale predmet polemike jer su mnogi analitičari verovali da se upravo u njima kriju inicijali renesansnog umetnika. Međutim, najnovija istraživanja koja su sprovedena tokom prethodne decenije uz pomoć precizne opreme poput veoma moćnih mikroskopa dokazala su da je reč o pukotinama u drvetu topole na kom se portret nalazi.

Još jedna od interesantnih teorija vezanih za ovo delo odnosi se na ideju da je zapravo portret Mona Lize autoportret samog Leonarda da Vinčija. Ova teorija se može dalje istraživati ukoliko se obezbedi temeljna analazia posmtrnih ostataka lica umetnika, a Italijanski nacionalni komitet za kulturno nasleđe je veoma zainteresovan da ovo istraživanje sprovede u delo.

Slika Mona Lize – opsesija istrorijskih ličnosti

Mona Liza je predstavljala pravu opsesiju za njenog tvorca, ali ova slika malih dimenzija je tokom istorije izazivala identična osećanja među mnogim istorijskim ličnostima. Manje je poznata činjenica da je Leonardo da Vinči uvek nosio ovaj portret sa sobom, čak i kada je putovao. Slika je krenula sa njim i u Francusku, kada je krenuo na svoje poslednje putovanje.

Poznato je da je prodao svom poslednjem pokrovitelju kralju Fransoi Prvom, te je slika ostala deo kraljevske imovine tokom naredna dva veka. Na samom kraju osamnaestog veka Napoleon je izdao naređenje da se slika postavi u njegove privatne odaje, odnosno u spavaću sobu velikog vladara. Čuveni portret krasio je ovaj prostor svega pet godina, a nakon ovog perioda renesansno remek delo izloženo je u muzeju Luvr, u Parizu.

Pljačka veka u Luvru – glavni optuženi Pablo Pikaso

Mona Liza je od početka devetnaestog veka bila samo još jedna od slika koje su predstavljale materijalni spomenik renesansnog doba. Međutim, sve se promenilo jednog avgustovskog jutra 1911. godine kada je delo nestalo iz sobe u kojoj se nalazilo više od 100 godina. Muzej Luvr je zatvoren na čitavih nedelju dana, a novinski članci iz ovog vremena svedoče da je i sam Pariz bio pod opsadom.

Među optuženima za krađu našao se i čuveni slikar Pablo Pikaso, koji je ubrzo dokazao nevinost kada je ova krađa u pitanju. Potraga za Mona Lizom nastavila se tokom narednih godina, a slika je konačno pronađena u decembru 1913. godine uz pomoć italijanske policije koja se priključila potrazi. Portret Mona Lize se tokom više od dve godine nalazio u stanu Vinćenca Peruđe, čuvenog prodavca umetničkih dela, koji se nakon hapšenja pravdao da je samo želo da vrati delo u Italiju.

Nakon pronalaska slike veliki deo italijanske javnosti je insistirao da se remek delo zaista vrati u Italiju, jer su smatrali da joj je tu i mesto. Međutim, ovo nije bilo izvodljivo te su francuske i italijasnke vlasti našle kompromisno rešenje. Mona Liza je po pronalasku bila izložena u Rimu, Firenci i Milanu. a zatim je uz veliku pažnju javnosti bila vraćena u Luvr u januaru 1914. godine gde se i sada nalazi.

Srpska Mona Liza

Delo koje se smatra srpskom Mona Lizom je portret kraljice Natalije Obrenović, supruge kralja Milana Obrenovića.

Ovaj potret su naručili Stana i Stevan Ćurčić, potomci Jevrema Grujića, srpskog političara. Autor potreta najmudrije ali i najtragičnije srpske vladarke je slikar Steva Todorović. Smatra se da je portret nastao 1886. godine, a tehnika koju je je umetnik koristio je ulje na platnu. Kraljica Natalija prikazana je u raskošnoj crvenoj haljini, koja je ukrašena floranim motivima na ramenima, a umetnik je uspeo da oživi njenu bujnu crnu kosu koja je u kontrastu sa belim tenom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

13 h

Podeli: