Slepi ruski izvođač Zorin: Srpska pesma je smisao mog života VIDEO
Intervju sa ruskim izvođačem srpskih narodnih pesama Ćirilom Ponomarjovom-Zorinom. Pesme koje izvodi Ćiril čudesno pokazuju očaravajuću lepotu izvornih pesama.
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Podizanje gotovine za kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj. Ukupni obim gotovinskih plaćanja prošle godine je porastao 20 odsto na 12,31 milijardu evra.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Predsedavajući američkog Predstavničkog doma Majk Džonson je govoreći o davanju podrške Kongresu Ukrajine naglasio kako bi mogao da nastavi dalje ukoliko se rat u Ukrajini ne zaustavi.
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj, u partnerstvu sa Gradom Novim Pazarom i JKP "Gradska čistoća", obezbedila je 1.500 posuda za primarnu selekciju otpada, za 750 domaćinstava.
Predsedavajući američkog Predstavničkog doma Majk Džonson je govoreći o davanju podrške Kongresu Ukrajine naglasio kako bi mogao da nastavi dalje ukoliko se rat u Ukrajini ne zaustavi.
Jedna od porotnica izuzeta je iz suđenja bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu jer je navela da se osećala zastrašeno, nakon što su objavljeni pojedini aspekti njenog identiteta, saopštio je danas sudija Huan Merčan.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
Kremlin spokesman Dmitry Peskov said today that he has no information about the alleged detention in Germany of two people suspected of working for the Russian special services.
Ana Brnabić addressed the public and said that all the demands of the opposition regarding the elections were accepted, so the local elections will be held on June 2, as well as the city elections.
Director of the Office for Kosovo and Metohija, Petar Petković, spoke from Brussels after another round of talks within the dialogue between Belgrade and Pristina.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Huawei je predstavio svoju novu vodeću seriju, Pura 70, u pokušaju da oživi svoje poslovanje na tržištu telefona koje je pogođeno američkim sakcijama.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Predsednica Skupštine Srbije najavila da će izbori u Beogradu i u više od 80 gradova i opština u Srbiji biti istog dana, iako mandat pojedinih lokalnih samouprava ističe kasnije.
Komentari 3
Pogledaj komentare