Odavno postoji tvrdnja da kornjače mogu da dišu kroz zadnjicu. Da li je to zaista moguće?
Tehnički nije: kornjače ne dišu kroz zadnjicu, jer je - nemaju. Umesto “guze”, dobile su kloaku, višenamenski otvor koja služi za reprodukciju, polaganje jaja i izbacivanje otpada. Kroz taj otvor one kloakalno dišu: ovaj neobičan proces može se nazvati „disanjem zadnjice“.
“Vodena” pluća troše mnogo energije
Kornjače upumpavaju vodu kroz otvore u dva organa slična vrećama: to su kloakalne burze i imaju ulogu vodenih pluća. Kiseonik iz vode u krvotok se prenosi preko papila koje oblažu zidove kloakalne burze. Ovi gmizavci mogu da dišu i plućima, a kloakalno dišu slatkovodne vrste, koje žive u brzim rekama ili zaleđenim barama.
Kloakalno disanje je manje efikasno od “običnog”, jer ubacivanje vode u burze zahteva mnogo energije koju kornjača teško stvara, a brzo je gubi. Dok diše “kroz zadnjicu”, ona ulaže veliki napor da zadrži kiseonik, pa se efekat disanja smanjuje.
Kornjače koje kloakalno dišu žive u rekama, a najpoznatije vrste su iz Australije: belovrata kornjača (Elseya albagula) i kornjača reke Meri (Elusor macrurus). Neke vrste bolje su u kloakalnom disanju od drugih, a “pobednik” je kornjača reke Ficroj (Rheodytes leukops). Na ovaj način, ona izvuče 100 posto vazduha i energije i može da boravi pod vodom na neodređeno vreme. Ostale podvrste kornjača koje kloakalno dišu malo duže ostaju pod vodom, jer im je vreme do izlaska na površinu radi udisanja vazduha ograničeno.
U hibernaciji dišu obrazima i ćelijski
Sposobnost dužeg boravka pod vodom najvažnija je životinjama koje žive u brzim rekama. Kornjaču koja izlazi na površinu vode da bi udahnula vazduh, brza voda lako može da odnese ili će ona postati plen krokodila, ptica i velikih riba.
U Severnoj Americi postoji nekoliko podvrsta slatkovodnih kornjača koje spavaju zimskim snom, pa su prinuđene da dišu kloakalno. Ove vrste, poput Blandingove kornjače (Emydoidea blandingii) mesecima ostaju ispod leda koji zimi prekriva bare. Ima kornjača koje skoro pola godine ostaju pod ledom i nijednom ne udahnu vazduh. Umesto toga, one uzimaju kiseonik kroz burze ili primenjuju “bukalno pumpanje vazduha”: dišu obrazima.
Kornjače u hibernaciji imaju usporen metabolizam i troše beznačajno malo energije i kiseonika. Dok su pod ledom, statične su i održavaju temperaturu tela blizu smrzavanja. U tom stanju mogu da pređu na anaerobno (ćelijsko) disanje, poseban način stvaranja energije bez kiseonika.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Savetnici za nacionalnu bezbednost i visoki zvaničnici iz celog sveta spremaju se za sastanak koji će ovog vikenda biti održan u katarskoj prestonici Dohi.
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Rusija treba da se plaši sukoba sa NATO-om jer bi se takav rat završio "neizbežnim porazom" Moskve, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski u parlamentu svoje zemlje u četvrtak.
Košarkaši Monaka pobedili su Fenerbahče u drugoj utakmici četvrtfinalne serije plej-ofa Evrolige na svom terenu rezultatom 93:88 i izjednačili rezultat pre selidbe u Istanbul.
Bicši pomoćnik u Kongresu SAD. Gregori Tosi, napisao je za Vašington tajms tekst u kome obrazlaže zašto predložen nacrt rezolucije o Srebrenici zloupotrebljava sam termin genocid i principe UN.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 11
Pogledaj komentare