Utorak, 05.10.2021.

07:51

Poznati dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Izvor: B92

Poznati dobitnici Nobelove nagrade za fiziku IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

Eto

pre 2 godine

Nobel za mir i knjizevnost jesu politicke stvari. Ali za naucne discipline, zao mi je, ameri su tu prosto najvise u kešu, pa i najjači.

Veliki brat

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd
(beograd, 5. oktobar 2021 13:13)

Dovoljno je pogledati šta se patentira u SAD od strane istraživača sa njihovih univerziteta, a šta se patentira u Rusiji, Kini, o Srbiji da ne govorimo.

Eto, na primer, kinezi su prvi ostvarili komunikaciju sa satelitom uz primenu kvantne kriptografije, međutim, to je samo prva takva implementacija u komunikaciji dve zemaljske stanice preko satelita, sva teorija i praktični primeri u oglednim laboratorijama su već realizovani davno negde na Zapadu, tako da bi kinezi mogli samo da patentiraju implementaciju koju su oni primenili, tu nema ni govora o nekom naučnom otkriću ili teoriji.

Ono što rade univerziteti u SAD je plod viševekovnog rada i uspostavljanja sistema finansiranja istraživačkog rada i primene rezultata istraživanja u industriji.

Dok se mi u Srbiji igramo nauke, institutu u Vinči je najvažnije da ima monopol na neke ateste i druga udaranja pečata, negde tamo u svetu se trude da pomeraju granice nauke i primenjenih tehnologija.

Dok se mi u Srbiji bavimo time da li tehnički pregledi treba da snimaju sa 5 kamera proces pregleda vozila i da li je svaka sijalica ispravna, dok se kontrola izduvnih gasova odlaže za 2 godine i trovanje vazuha i dalje nastavlja, negde tamo već planiraju ukidanje SUS motora i potpuni prelazak na e-vozila.

zoran stokic

pre 2 godine

@beograd Poznati Univerzizeti u SAD imaju veći budzet nego Srbija kao državato - to je to (!) “Sa fabrikom misli / Je kao sa tkačkim remek-delom / Gde jedan pritisak nogom hiljadu niti kreće, / čunkovi jure tamo i ovamo, / Nîti nevidljivo teku, / Jedan potez stvara hiljade veza.” - Kod Getea, u “Faustu I” (stihovi: 1922-27): “Zwar ist‘s mit der Gedankenfabrik / Wie mit einem Weber-Meisterstück, / Wo EIN Tritt tausend Fäden regt, / Die Schifflein herüber hinüber schießen, / Die Fäden ungesehen fließen, / EIN Schlag tausend Verbindungen schlägt.” Stvaranje naučnih teorija se bitno razlikuje od čina otkrića u zanatstvu, primenjenim naukama, svakodnevnom životu i tsl. To je zato što naučne teorije nisu neko prosto odražavanje sveta koji nas okružuje, već predstavljaju organizovanje i strukturiranje tog sveta uz pomoć principa i formi koji sami po sebi nisu empirijski dati. To strukturiranje se odvija u logički neuhvatljivom psihološkom bljesku "logike otrića", uz istovremeno dejstvo razuma, i ono naučniku omogućuje da "rasuđuje unazad", nešto nalik "retrodedukciji" ili vraćanju filma unazad. Geniji su ljudi sinteze - sintezom se delovi slažu u nove sadržaje. Odlični poznavaoci svojih struka, oni su do najsitnijih detalja upoznati i sa delima svojih prethodnika. Trenutak stvaranja u baznim naukama pri izumevanju novih teorija jednak je činu stvaranja u umetnosti, on je neponovljiv, on se ne može naučiti.

beograd

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd

zoran stokic

pre 2 godine

@beograd Poznati Univerzizeti u SAD imaju veći budzet nego Srbija kao državato - to je to (!) “Sa fabrikom misli / Je kao sa tkačkim remek-delom / Gde jedan pritisak nogom hiljadu niti kreće, / čunkovi jure tamo i ovamo, / Nîti nevidljivo teku, / Jedan potez stvara hiljade veza.” - Kod Getea, u “Faustu I” (stihovi: 1922-27): “Zwar ist‘s mit der Gedankenfabrik / Wie mit einem Weber-Meisterstück, / Wo EIN Tritt tausend Fäden regt, / Die Schifflein herüber hinüber schießen, / Die Fäden ungesehen fließen, / EIN Schlag tausend Verbindungen schlägt.” Stvaranje naučnih teorija se bitno razlikuje od čina otkrića u zanatstvu, primenjenim naukama, svakodnevnom životu i tsl. To je zato što naučne teorije nisu neko prosto odražavanje sveta koji nas okružuje, već predstavljaju organizovanje i strukturiranje tog sveta uz pomoć principa i formi koji sami po sebi nisu empirijski dati. To strukturiranje se odvija u logički neuhvatljivom psihološkom bljesku "logike otrića", uz istovremeno dejstvo razuma, i ono naučniku omogućuje da "rasuđuje unazad", nešto nalik "retrodedukciji" ili vraćanju filma unazad. Geniji su ljudi sinteze - sintezom se delovi slažu u nove sadržaje. Odlični poznavaoci svojih struka, oni su do najsitnijih detalja upoznati i sa delima svojih prethodnika. Trenutak stvaranja u baznim naukama pri izumevanju novih teorija jednak je činu stvaranja u umetnosti, on je neponovljiv, on se ne može naučiti.

beograd

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd

Veliki brat

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd
(beograd, 5. oktobar 2021 13:13)

Dovoljno je pogledati šta se patentira u SAD od strane istraživača sa njihovih univerziteta, a šta se patentira u Rusiji, Kini, o Srbiji da ne govorimo.

Eto, na primer, kinezi su prvi ostvarili komunikaciju sa satelitom uz primenu kvantne kriptografije, međutim, to je samo prva takva implementacija u komunikaciji dve zemaljske stanice preko satelita, sva teorija i praktični primeri u oglednim laboratorijama su već realizovani davno negde na Zapadu, tako da bi kinezi mogli samo da patentiraju implementaciju koju su oni primenili, tu nema ni govora o nekom naučnom otkriću ili teoriji.

Ono što rade univerziteti u SAD je plod viševekovnog rada i uspostavljanja sistema finansiranja istraživačkog rada i primene rezultata istraživanja u industriji.

Dok se mi u Srbiji igramo nauke, institutu u Vinči je najvažnije da ima monopol na neke ateste i druga udaranja pečata, negde tamo u svetu se trude da pomeraju granice nauke i primenjenih tehnologija.

Dok se mi u Srbiji bavimo time da li tehnički pregledi treba da snimaju sa 5 kamera proces pregleda vozila i da li je svaka sijalica ispravna, dok se kontrola izduvnih gasova odlaže za 2 godine i trovanje vazuha i dalje nastavlja, negde tamo već planiraju ukidanje SUS motora i potpuni prelazak na e-vozila.

Eto

pre 2 godine

Nobel za mir i knjizevnost jesu politicke stvari. Ali za naucne discipline, zao mi je, ameri su tu prosto najvise u kešu, pa i najjači.

beograd

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd

Veliki brat

pre 2 godine

Nobelova nagrada je u domenu politike. Gotovo svi dobitnici su amerikanci
Kao da nauka osim Amerike nigde ne postoji. Da li je Nobelovu dobio Rus, Kinez, Japanac, Koreanac, Nemac itd
(beograd, 5. oktobar 2021 13:13)

Dovoljno je pogledati šta se patentira u SAD od strane istraživača sa njihovih univerziteta, a šta se patentira u Rusiji, Kini, o Srbiji da ne govorimo.

Eto, na primer, kinezi su prvi ostvarili komunikaciju sa satelitom uz primenu kvantne kriptografije, međutim, to je samo prva takva implementacija u komunikaciji dve zemaljske stanice preko satelita, sva teorija i praktični primeri u oglednim laboratorijama su već realizovani davno negde na Zapadu, tako da bi kinezi mogli samo da patentiraju implementaciju koju su oni primenili, tu nema ni govora o nekom naučnom otkriću ili teoriji.

Ono što rade univerziteti u SAD je plod viševekovnog rada i uspostavljanja sistema finansiranja istraživačkog rada i primene rezultata istraživanja u industriji.

Dok se mi u Srbiji igramo nauke, institutu u Vinči je najvažnije da ima monopol na neke ateste i druga udaranja pečata, negde tamo u svetu se trude da pomeraju granice nauke i primenjenih tehnologija.

Dok se mi u Srbiji bavimo time da li tehnički pregledi treba da snimaju sa 5 kamera proces pregleda vozila i da li je svaka sijalica ispravna, dok se kontrola izduvnih gasova odlaže za 2 godine i trovanje vazuha i dalje nastavlja, negde tamo već planiraju ukidanje SUS motora i potpuni prelazak na e-vozila.

zoran stokic

pre 2 godine

@beograd Poznati Univerzizeti u SAD imaju veći budzet nego Srbija kao državato - to je to (!) “Sa fabrikom misli / Je kao sa tkačkim remek-delom / Gde jedan pritisak nogom hiljadu niti kreće, / čunkovi jure tamo i ovamo, / Nîti nevidljivo teku, / Jedan potez stvara hiljade veza.” - Kod Getea, u “Faustu I” (stihovi: 1922-27): “Zwar ist‘s mit der Gedankenfabrik / Wie mit einem Weber-Meisterstück, / Wo EIN Tritt tausend Fäden regt, / Die Schifflein herüber hinüber schießen, / Die Fäden ungesehen fließen, / EIN Schlag tausend Verbindungen schlägt.” Stvaranje naučnih teorija se bitno razlikuje od čina otkrića u zanatstvu, primenjenim naukama, svakodnevnom životu i tsl. To je zato što naučne teorije nisu neko prosto odražavanje sveta koji nas okružuje, već predstavljaju organizovanje i strukturiranje tog sveta uz pomoć principa i formi koji sami po sebi nisu empirijski dati. To strukturiranje se odvija u logički neuhvatljivom psihološkom bljesku "logike otrića", uz istovremeno dejstvo razuma, i ono naučniku omogućuje da "rasuđuje unazad", nešto nalik "retrodedukciji" ili vraćanju filma unazad. Geniji su ljudi sinteze - sintezom se delovi slažu u nove sadržaje. Odlični poznavaoci svojih struka, oni su do najsitnijih detalja upoznati i sa delima svojih prethodnika. Trenutak stvaranja u baznim naukama pri izumevanju novih teorija jednak je činu stvaranja u umetnosti, on je neponovljiv, on se ne može naučiti.

Eto

pre 2 godine

Nobel za mir i knjizevnost jesu politicke stvari. Ali za naucne discipline, zao mi je, ameri su tu prosto najvise u kešu, pa i najjači.