Šta se dešava u telu prilikom velikih vrućina? Krvni sudovi se šire. zbog čega se pritisak snižava, a promena krvnog pritiska može da prouzrokuje malaksalost i nesvesticu. Budući da srce ubrzano kuca, može da dođe i do infarkta. Smanjuje se cirkulacija krvi, a krv postaje gušća, što može izazvati trombozu. Takođe, hlađenjem tela, odnosno znojenjem, iz tela se gube tečnosti i elektroliti.
Krvni sudovi se šire (vazodilatacija), zbog čega se pritisak snižava. Promena krvnog pritiska može izazvati slabost i nesvesticu, a budući da srce ubrzano kuca, može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća, što može izazvati trombozu. Takođe hlađenjem tela, odnosno znojenjem, iz tela se gube tečnost i elektroliti, a intenzivno znojenje može izazvati toplotne grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može da izazove nastanak zloćudnih tumora na koži (na primer melanom), a može uzrokovati i razvoj katarakte.
Kako treba da se ponašamo za vreme velikih vrućina? Prilikom velikih vrućina, odnosno za vreme letnjih meseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih.
Potrebno je preduzeti adekvatne mere.
* Izbegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo posebno važi za osobe sa povećanim rizikom od toplotnog udara.
* Izbegavajte izlazak u najtoplijem delu dana,
* Pijte dovoljno tečnosti, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tečnost, a ne tek kad se pojavi osećaj žeđi.
* Nosite laganu i široku odeću svetlih boja od prirodnih materijala. Ne zaboravite na šešire i kape, kao i naočare za sunce, ali i na kremu sa zaštitnim faktorom.
* Jedite više manjih obroka bogatih svežim povrćem i voćem.
* Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge.
* Ako radite ili trenirate na otvorenom, pravite češće pauze u hladu i pijte više tečnosti – čašu i po svakih 30 minuta,
Razlikuju se dva oblika toplotnih udara:
klasični i naporom izazvani. Klasični toplotni udar nastaje prilikom dužeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u letnjim mesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba.
Toplotni udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude – konkretnije, posebne grupe poput sportista, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.
Simptomi toplotnog udara
* Crvena i vruća koža
* Glavobolja
* Smušenost
* Grčevi u mišićima
* Mučnina
* Malaksalost
* Razdražljivost
* Ubrzani puls (rad srca)
* Ubrzano disanje
* Nesvestica
* Telesna temperatura iznad 40°C.
Ko je u najvećem riziku?
U najvećem riziku su hronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina i deca, te radnici na otvorenom, sportisti, vojnici…
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare