Velika promena u Veneciji od januara: Nemamo nikakve koristi od "fast fud" turista

Nakon dugog najavljivanja ovakvih koraka, vlasti Venecije su odlučile da od početka naredne godine naplaćuju ulaz turistima koji žele nakratko da prošetaju po Veneciji.

Kako navodi Blumberg, kako se zahuktava ovogodišnja turisitička sezona, na trgovima u Veneciji se mogu videti porodice koje sede i jedu hranu koju su donele od kuće. Iako je to finansijski mnogo povoljnija varijanta od obroka u restoranu, gradske vlasti Venecije od takvih turista nemaju "nikakve koristi" te su stoga rešile da to i promene.

Više štete nego koristi; podeljena mišljenja

Gradske vlasti su izračunale da između 30.000 i 40.000 turista dnevno čine Veneciji više štete nego koristi. Kako bi obeshrabrili dnevne turiste-šetače da dolaze, odnosno da barem nešto od njih zarade, od januara naredne godine ulaz u Veneciju za turiste koji nisu deo vođenih grupa naplaćivaće se između tri i 10 evra.

Gradske vlasti još treba da porade na detaljima kako će se naplaćivati ta naknada i ko će je prikupljati, ali glavne tačke već su identifikovane: Veliki kanal, kao i ostrva Lido, Murano i Torčelo.

S takvom odlukom ne slaže se deo lokalnih ugostitelja i vlasnika prodavnica koji smatraju da će to poslati pogrešan signal koji nije u skladu sa venecijanskom tradicijom trgovačkog grada.

Venecija će turiste primati samo uz rezervaciju; "Prvi u svetu"

Međutim gradski odbornik Simone Venturini, koji se zalaže za ovu inicijativu kaže kako cilj ove mere nije da se zaradi, već da se zaštiti Venecija. Prema njegovom sudu, grad ne može da izdrži fast fud turizam. Pre pandemije ulice i trgovi u Veneciji su bili zatrpani rekama turista.

No, izbijanje pandemije i uvođenje strogih epidemioloških mera turističku industriju Venecije bacile su na kolena. U to se vreme pojavila i ideja da turizam nakon pandemije ne može da bude onakav kako je ranije bio.

Giuliana Longo, vlasnica male prodavnice šešira pored mosta Rialto koji je u vlasništvu njene porodice više od jednog veka, podržava plan o naplati ulaska u grad, ali smatra i da se mora jasno znati da će se taj novac koristiti za konkretne svrhe, poput očuvanja kulturne baštine ili zaštite ekosistema lagune.

S druge pak strane Ernesto Pancin, direktor Udruženja ugostitelja Venecije, smatra da gradske vlasti ne bi trebalo da uvedu restrikcije na istorijske delove grada, već da motivišu dnevne turiste na razgledanje manje poznatih delova grada u najvećem špicu.

"Središnji delovi poput Castella i Santa Kročea su predivni, ali su većinu dana prazni i konačno bi na taj način oživeli”, smatra Pancin.

Slična ideja Amsterdama

Plan Venecije oslanja se na sličnu ideju gradskih vlasti Amsterdama koje žele da obeshrabre dolazak velikih grupa turista zainteresovanih samo za čuvene bordele u četvrti Crvenih fenjera i marihuanu u kofi-šopovima.

Četiri stvari koje nikako ne treba da radite u Amsterdamu

Može se reći da sve više najposećenijih evropskih turističkih odredišta ne smatra sve turiste dobrodošlim. Međutim, rizik koji donosi stihijski turizam akutniji je u Veneciji.

Poplave starog gradskog jezgra, poznate kao “aqua alta”, sve su češće, a najgora poplava u zadnjih pola veka, ona iz 2019. godine, uzrokovala je štetu od milijardu evra.

Kako bi zaštitila grad, italijanska vlada prošle godine je odobrila uredbu o zabrani uplovljavanja velikih kruzera u lagunu. Pritisak da se učine dodatne mere ove sezone će postati još snažniji s obzirom da se očekuju odlične turističke brojke.

Prema projekcijama turističkog društva "Assoturismo Confesercenti", ove će godine najpoznatije italijanske turističke destinacije, poput Rima, Venecije i Firence, posetiti 27,4 miliona turista, četvrtina više nego prošle godine.