Izvor: RINA

Na brdu iznad reke Lim, pored lekovitih izvora tople vode smešten je manastir posvećen Svetom Nikoli Mirlikijskom koji se ubraja među najstarije srpske svetinje u Raškoj oblasti. Još uvek nema tačnih saznanja ko je i kad podigao ovu pravoslavnu bogomolju, ali je sasvim sigurno da je ona postojala i pre vladarske loze Nemanjića.

Manastirski kompleks čine tri crkve posvećene Svetom Nikoli, Uspenju presvete Bogoridice i Svetom Iliji, što se sreće samo još u Pećkoj patrijaršiji, koja ima četiri crkve. Obnavljali su ga kralj Uroš Prvi i Stefan Dečanski, a o njemu se starala i vlastelinska porodica Vojinović, bio je njihov mauzolej i imao je u svom sklopu bolnicu i školu“, saopštili su iz ovog manastira za RINU.

Ova svetinja poznata je i kao manastir Svetog Nikole u Dabru, a u hijerarhiji srpske crkve pripada joj peto mesto. Od samog svog nastanka, kroz vekove bio je duhovni centar Srba nastanjenih u ovom kraju.

Foto: RINA

„U njemu je 1219. Godine Sveti Sava uspostavio jednu od prvih episkopija osamostaljene Srpske pravoslavne Crkve i za prvog episkopa postavio Hristofora, svog najboljeg učenika iz Hilandara. Sama činjenica da je manastir Sveti Nikola bio centar Dabarske eparhije dovoljno govori o njegovom značaju u to doba. Među razlozima se pominje to što je ovaj manastir iz prednemanjićkog doba, zatim i to što se nalazio u pograničnim delu“, dodaju o ovoj velikoj svetinji.

Manastir je bio i srednjovekovni centar pismenosti jer je ovde otkriven luksuzni pisarski srebrni pribor koji se sastoji od dva stila za pera i mastionice sa očuvanim okamenjenim mastilom.

Foto: RINA

Pre sedam godina u sklopu arheoloških istraživanja ispred oltara crkve Uspenja presvete Bogorodice otkriveno je 40 crkvenih predmeta od sdrebra i zlata. Stručnjaci najvrednijim predmetima pronađenim u manastiru svakako smatraju ripide od pozlaćenog srebra, koje je manastiru daravao Makarije Sokolović, prvi patrijarh 1557. godine obnovljene Pećke patrijaršije.

Kako se može pročitati u istorijskim spisima on je često boravio u ovom manastiru zbog zdravlja, ali i zbog toga što su se upšravo na tom mestu rešavala bitna pitanja za tadašnju srpsku crkvu.

Foto: RINA

Na Ilindan 1875. godine kod ovog manastira doneta je odluka da se organizuje opštenarodni ustanak. Napravljen je dogovor o učešću naroda Polimlja i starovlaškog kraja i utvrđeno je da ustanak počne na Veliku Gospojinu.
Ustanici su poraženi, a Turci su tada manastir prvo pretvorili u magacin, a u porti su napravili kasarnu. Ipak, verujući narod ije odustao od svoje svetinje, pa je manastir kasnije ponovo obnovljen.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.